Case study: kvaliteta članka sa ranosrednjovjekovnom tematikom na hrvatskoj Wikipediji

Pretpostavljam da ste upoznati sa kritikama na račun hrvatske Wikipedije u medijima, a koje se šire kiber-prostorom zadnjih tjedan dana. O motivima sukobljenih strana, prvenstveno onim ideološkim, ne želim raspravljati - prepucavanja "crnih" i "crvenih" su najčešće vulgarna i zamorna, na razini rasprava kokoš ili jaje. Ovdje ću napisati tek svoje mišljenje na temelju iskustava s dotičnim projektom.

EDIT: Pojavili su se neki komentari da nije korektno što spominjem "crvene" i "crne". Napominjem da su te riječi upotrijebljene kao ironija (jedna od funkcija navodnika je naglašavanje ironije) kojom se ukazuje da se u našem društvu svaka kritika shvaća kao osobni ili ideološki napad. Između ostalog, govorim iz osobnog iskustva doživljenog prije malo više od pola godine. Dakle, nemojte biti "crveni" ili "crni" i pokušajte se usredotočiti na argumente.

Akademski diletanti

Hrvatska akademska zajednica jedno je od omiljenih odredišta za uhljebljivanje raznih diletanata. O jednom takvom primjeru piše Stanko Andrić u tekstu "Neznanje kao brend". Ukratko, uzalud Skoki titule, pozicija, prisutnost u medijima, profesionalno dizajnirana web stranica (ipak sam ja "web dizajner i održavatelj") i tako dalje, kad zapinje na osnovama. Kao što je Andrić naveo, on pokazuje "prezir spram čitateljstva". Zbilja, zar Skoko smatra da su mu čitatelji "bedaki" koji ne zaslužuju više od jeftinog "trafikantstva" - bitno da se tekst brzo sklepa i zatim prodaje u što većoj nakladi. Nažalost, u takvom postupku nije usamljen, o čemu sam pisao na drugom mjestu i drugim povodom. Međutim, to je samo vrh jednog ogromnog ledenjaka svakakvih gluposti koje dva "najuglednija" domaća dnevna lista serviraju čitateljstvu. O tome više u narednim postovima...