That awkward moment...

Povjesničari većinom ostaju tek imena na koricama knjiga ili u zaglavljima radova koje pročitamo. Vrlo rijetko posjedujemo neko intimno znanje o njima. Naravno, pod intimnim znanjem ne mislim na podatke koji se mogu pronaći u (polu)službenim biografijama tipa rođen tad i tad, školovao se tu i tu, doktorirao je na ovoj ili onoj temi, trenutačno istražuje nešto deseto, otac je ili majka toliko djece. Dakle, mislim na stvari koje izazivaju "that awkward moment". Onakav kakav sam ja doživio nakon čitanja ovog teksta i saznanja da je Alexander Kazhdan umro u bazenu u Dumbarton Oaksu. Nevjerojatan kraj bogatog života. Ili ovaj tekst, u kojem saznajemo da stereotip vezan uz ljude rođene u Rusiji u njegovom slučaju vrijedi - čovjek je mogao popiti. Kazhdan je Brian Jones bizantologije.

Drugi pokušaj

https://hr.wikipedia.org/wiki/Svetoslav_Suronja

Ovo je već bolje u odnosu na staro stanje, zar ne? Ima još dosta detalja u ovom tekstu u vezi kojih bi se mogla postaviti razna pitanja, istaknuti dvojbe, no barem je cijela stvar sad na kakvim-takvim historiografskim temeljima, popraćena izvorima. Nema na čemu.

Ušao sam lako u sredovječne godine...

...iako u pjesmi kaže "pozne godine". Svejedno nikad nisam imao noge plesačke.

Meanwhile in Serbia

http://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:452886-Glagoljica---ekskluzivno-hrvatsko-pismo

Da ovakve vijesti nisu smiješne, bile bi tragične. Ili možda obrnuto. Nije ni važno. Dvojica od trojice članova organizacijskog skupa bili su mi profesori na fakultetu. Što je najbitnije, držali su izborni kolegij koji se bavio glagoljicom i ćirilicom. Nigdje nisam primjetio, niti u najmanjim naznakama, bilo što od ovoga što im novinar Novosti predbacuje. O njima kao profesorima i znanstvenicima mogu reći samo najbolje. Također, kad pogledamo najavu skupa, svatko s minimumom inteligencije može vidjeti da tamo uopće ne stoje tvrdnje koje prenose Novosti.

Case study: kvaliteta članka sa ranosrednjovjekovnom tematikom na hrvatskoj Wikipediji

Pretpostavljam da ste upoznati sa kritikama na račun hrvatske Wikipedije u medijima, a koje se šire kiber-prostorom zadnjih tjedan dana. O motivima sukobljenih strana, prvenstveno onim ideološkim, ne želim raspravljati - prepucavanja "crnih" i "crvenih" su najčešće vulgarna i zamorna, na razini rasprava kokoš ili jaje. Ovdje ću napisati tek svoje mišljenje na temelju iskustava s dotičnim projektom.

EDIT: Pojavili su se neki komentari da nije korektno što spominjem "crvene" i "crne". Napominjem da su te riječi upotrijebljene kao ironija (jedna od funkcija navodnika je naglašavanje ironije) kojom se ukazuje da se u našem društvu svaka kritika shvaća kao osobni ili ideološki napad. Između ostalog, govorim iz osobnog iskustva doživljenog prije malo više od pola godine. Dakle, nemojte biti "crveni" ili "crni" i pokušajte se usredotočiti na argumente.

Bibliografija radova o koprivničkom srednjem vijeku

Zapravo, ovo je više nacrt bibliografije. Na primjer, u ovoj bibliografiji uglavnom se ne navode kritička izdanja srednjovjekovnih izvora (npr. Smičiklasov Diplomatički zbornik). Također, veći dio radova koji su popisani u Bibliographia Podraviana (ur. D. Feletar i H. Petrić), a tiču se srednjega vijeka, mogu se pronaći ovdje. Neki još nisu popisani, stoga vas upućujem da konzultirate tu vrijednu bibliografiju, kao i bibliografiju časopisa Podravina. Radovi objavljeni zadnjih godinu-dvije uglavnom nisu popisani.

Nadam se da će ova bibliografija poslužiti kao kakav-takav osnovni istraživački putokaz svima koje zanima koprivnički srednji vijek. Tko zna, možda uskoro ugledamo i novu monografiju o Koprivnici u srednjem vijeku. Ona iz pera Nade Klaić umnogočemu je već zastarjela.