Case study: kvaliteta članka sa ranosrednjovjekovnom tematikom na hrvatskoj Wikipediji

Pretpostavljam da ste upoznati sa kritikama na račun hrvatske Wikipedije u medijima, a koje se šire kiber-prostorom zadnjih tjedan dana. O motivima sukobljenih strana, prvenstveno onim ideološkim, ne želim raspravljati - prepucavanja "crnih" i "crvenih" su najčešće vulgarna i zamorna, na razini rasprava kokoš ili jaje. Ovdje ću napisati tek svoje mišljenje na temelju iskustava s dotičnim projektom.

EDIT: Pojavili su se neki komentari da nije korektno što spominjem "crvene" i "crne". Napominjem da su te riječi upotrijebljene kao ironija (jedna od funkcija navodnika je naglašavanje ironije) kojom se ukazuje da se u našem društvu svaka kritika shvaća kao osobni ili ideološki napad. Između ostalog, govorim iz osobnog iskustva doživljenog prije malo više od pola godine. Dakle, nemojte biti "crveni" ili "crni" i pokušajte se usredotočiti na argumente.

Nema sumnje da je Wikipedija postala mjesto koje se vrlo često konzultira među prvima kada se na internetu traže podaci o određenoj povijesnoj temi do te mjere da je čak uspjela zaživjeti na popisima literature na studiju povijesti.[1] Naravno, Wikipediju ne treba idealizirati jer njezina kvaliteta nije ista na svim jezicima. Na primjer, članci koji se dotiču povijesnih tema na hrvatskoj Wikipediji često zadovoljavaju tek minimum kvalitete. U usporedbi s engleskom Wikipedijom, pisanje bilješki je iznimno rijetko, iako se na kraju članaka najčešće nalazi bibliografija od nekoliko jedinica. Mnogo veći problem je plagiranje, tj. velik broj članak sadrži doslovno prepisane rečenice bez propisne oznake odakle su preuzete. Također, širina obrade je manjkava. Tako osoba koju zanima život i djelo Fernanda Braudela, najvažnijeg povjesničara 20. stoljeća, neće naći članak o njemu na hrvatskoj Wikipediji. Čitatelj hrvatske Wikipedije ne može saznati da je Eric Hobsbawm preminuo iako je od njegove smrti prošlo godinu dana. To je pomalo nevjerojatno s obzirom da je Hobsbawmova smrt zabilježena u velikom dijelu hrvatskih i svjetskih medija. Očito hrvatska Wikipedija djeluje u nekom paralelnom svemiru.

Wikipedija na svim jezicima ima sustav kontrole u vidu administratora. Hrvatska Wikipedija puna je netočnih podataka.  Kako je navedeno, "u situacijama kad zajednica ne može lako uspostaviti konsenzus, administratori su tu da budu glas razuma," te "mogu primjerice zaštititi i brisati stranice, blokirati druge suradnike ili vratiti učinjeno." Uloga administratora kao osobe koja omogućuje konsenzus oko otvorenih pitanja možda nigdje nije tako važna kao na člancima koji se tiču povijesti. Međutim, upravo je to područje na kojem su se administratori kao kakvi-takvi osiguravatelji kvalitete pokazali neuspješnima. Jednako kao i volonteri koji pišu članke, ne postoji apsolutno nikakvo jamstvo da administrator raspolaže bilo kakvim znanjem na temelju kojeg bi mogao procijeniti kvalitetu pojedinog doprinosa nekom članku. U kolikoj mjeri je takav sustav kontrole neadekvatan govori činjenica da hrvatskoj Wikipediji ima 19 aktivnih administratora. Kako je Wikipedija sveobuhvatna enciklopedija, taj broj svakako nije dovoljan. Da je tome tako pokazat će idući primjeri.

Članci koji se tiču hrvatskoga ranoga srednjega vijeka pogotovo su ilustrativan primjer. Naime, to razdoblje privlači veliku pozornost javnosti jer se radi o vremenu kada su Hrvatskom upravljali vladari tkz. "narodne krvi". K tome, ta tematika je nedavno dodatno popularizirana dokumentarnim serijalom Hrvatski kraljevi. Jednostavno rečeno, riječ je o temi od svojevrsnog nacionalnog interesa.

Naravno, uvijek se može kazati da je dio ovdje navedenih netočnih podataka proizašao iz historiografije koja sama po sebi nije savršena. Povjesničari nisu imuni na činjenične pogreške ili pogrešne interpretacije, a oko nekih stvari ne postoji suglasje. Međutim, u člancima na Wikipediji nekog ozbiljnijeg pozivanja na rezultate ovakve ili onakve historiografije uglavnom nema.

Prilikom prvih susreta s ovim pogreškama zaključio sam da bi bilo licemjerno samo ukazivati na njih. Wikipedija ipak pruža mogućnost brzih i jednostavnih ispravaka. Stoga sam većinu sadržaja koje ću ovdje navesti pokušao ukloniti ili sam drugim urednicima nastojao ukazati na nužnost promjena. Međutim, administrator iza korisničkog računa Željko ubrzo je uklonio većinu izmijena i blokirao korisnički račun s obrazloženjem "neproduktivno uređivanje: brisanje podataka iz članaka", a nakon toga se sličnim metodama poslužio administrator Kubura.

Pomalo je frapantno da su neki od tih podataka stajali godinama (srećom, povijest promjena svakog članka je dostupna i to se lako provjeri) bez da je itko uočio pogreške ili ih nije pokušao ukloniti ako ih je uočio. Prvenstveno je to pogreška administratora koji nisu prepoznali da je prilikom izmjena unesen sadržaj koji nema realnog uporišta u povijesnim vrelima. Jednako je tako očito da administratori smatraju da je bolje zadržavati netočan sadržaj nego ga ukloniti. S druge strane, čak i da je sadržaj obrisan na način neprihvatljiv standardima Wikipedije, nekako je logično da bi administrator trebao kritički razmisliti o tome zašto je određeni sadržaj brisan. Toliko o "kultu amatera" do kojeg je urednicima Wikipedije toliko stalo.

Također, očito je da administratori hrvatske Wikipedije ne znaju razliku između povijesnih izvora i literature. Radi jasnoće napomenimo da su povijesni izvori "ostaci ili tragovi prošlosti iz kojih povjesničari crpe svoja saznanja o prošlosti i mogu biti sve što je čovjek ikada rekao ili napisao,"[5] dok se pod literaturom podrazumijevaju "radovi koji se bave prošlošću, tj. knjige i članci povjesničara i povjesničarski te kolega iz drugih znanstvenih disciplina, publicista i ostalih koji su sami proučavali povijesne izvore i ponudili određene interpretacije prošlosti..."[6] Na hrvatskoj Wikipediji ovakav način razmišljanja uglavnom je nepoznanica. Ta razlika očito nije jasna niti većini urednika sadržaja s povijesnom tematikom. Lijep primjer može se vidjeti na raspravi o članku o kralju Zvonimiru gdje se kao izvori o Zvonimirovoj krunidbi navode Stjepan Gunjača, Ferdo Šišić, Miho Barada i sl.[8] U toj istoj raspravi znakovita je izjava administratora iza korisničkog računa Ante Perković koji je ustvrdio:  "Što se tiče izvora, već je objašnjeno - internet ima prednost".[9] Do koje mjere se na taj način stvara začarani krug netočnih informacija može se vidjeti na narednim primjerima. 

Izjava o ograničenju odgovornosti :) Napominjem da se radi o manjem izboru učinjenom tijekom jednog dana koji može poslužiti kao "statistički uzorak". Detaljnija analiza dala bi vjerojatno još tragičnije rezultate. Paragrafi koji počinju zvijezdicom (*) su citati sa Wikipedije, dok su paragrafi  koji započinju crticom (-) komentar citata koji mu prethodi ili prethode. Ukošenim (italic) slovima naglašeni su dijelovi koji su najproblematičniji u članku, ponekad sami za sebe, a onda i kao kontradiktorni drugim iznesenim činjenicama (ili možda prije "činjenicama").

Članak: Svetoslav Suronja[2]

* „U Trogiru, koji je bio pod mletačkom vlašću, dogodio se susret Petra II. Orseola i Krešimira III. gdje je, između ostalog, dogovorena ženidba Krešimirova sina Stjepana s duždevom kćerkom Joscellom (Hicela) Orseolo, ali i prognanstvo Svetoslava i njegove obitelji koji su otišli u Veneciju. Nakon državnog udara u Veneciji, Svetoslav Suronja je prebjegao u Mađarsku, gdje je i preminuo.“

- Ovakvu pogrešku ne treba dodatno komentirati. Očito autor članka ne zna o kome piše - Krešimiru ili Svetoslavu. Nepoznato je odakle podatak da je Krešimir dočekao dužda jer se on u opisu susreta ne spominje.

* „Kada je 1020. god., kralj Krešimir III. optužen za ubojstvo brata Gojslava Svetoslavov sin Stjepan Svetoslavić je, uz podršku mađarskog kralja Stjepana I. napao i osvojio Posavsku Hrvatsku i osnovao Slavoniju koja će kasnije postati hrvatskom banovinom.“

- Za ubojstvo brata nije optužen Krešimir III. već Petar Krešimir IV. Korčulanski kodeks je jedini izvor koji spominje ovaj događaj te stoji da se on dogodio za vrijeme pape Aleksandra II. (1061.-1073.).[3] Podatak o nekakvom osvajanju "Posavske Hrvatske" je travestija vijesti koju donosi Ivan Gorički (o autentičnosti tih vijesti puno se raspravljalo). On navodi da je kralj Zeanus (vjerojatno Stjepan) od mađarskog kralja tražio da mu ustupi zemlju od Lonje do štajerske granice koju je Emerik dobio kao miraz. Dakle, posve obrnuto od onoga što se tvrdi u ovom Wikipedijinom članku.
EDIT: U međuvremenu sam sredio ovaj članak.18.9.2103.

Članak: Stjepan I.

* "Trgovina i gospodarstvo su procvale za Stjepana I., te se javlja aristokratska buržoazija u gradovima kao što su: Zadar, Biograd, Knin, Split, ali i drugim priobalnim gradovima. Također je vrlo vjerojatno kako su u to vrijeme stasali i gradovi u Slavoniji, osobito na rijeci Savi, kako je pučanstvo imigriralo na sjever i istok u potrazi za obradivom zemljom. Najveći gradovi u to vrijeme bili su Zagreb i Sisak."

* „Kao odraz svoje samostalnosti, Stjepan I. je u Kninu 1040. god. osnovao biskupiju, koja je na sjeveru dopirala sve do rijeke Drave.“

* „God. 1050., kralj Stjepan I., kao vladar Bosne i Dalmacije, izdao je potvrdu kojom donira zemlju od Zatona do grada Dubrovnika (oko 16 km) samome gradu, čime mu osigurava izvor svježe vode s rijeke Omble (najkraće rijeke na svijetu) koja se nalazi u tom pojasu. Ova donacija je također uključivala luku Gruž, koja je danas komercijalna luka grada Dubrovnika.“

* „Stjepan I. je vladao do 1058. god. kada vlast preuzima njegov stariji sin, Petar Krešimir IV.. Njegov mlađi sin bio je Častimir koji je opet bio otac kasnijeg kralja Stjepana II.“

- Činjenica je da o vladavini Stjepana I. ne postoje konkretni podaci. Nikakva Stjepanova potvrda Dubrovniku nije sačuvana u diplomatičkoj građi koja se u Hrvatskoj sustavno objavljuje od sredine 19. stoljeća. Ova vijest o Dubrovniku temelji se na kasnijim legendama. Nema nikakvog dokaza da je Stjepan osnovao biskupiju u Kninu. Još jednom, nema isprava ili bilo kojeg oblika diplomatičke građe iz razdoblja vladavine samog kralja Stjepana. Sve što znamo o njemu dolazi iz isprava njegovog nasljednika.

Članak: Petar Krešimir IV.[4]

* „Kako Petar Krešimir IV. nije imao sina nego samo kćer Nedu i kako mu braća nisu bila više na životu, naslijedio ga je dotadašnji slavonski ban Dmitar Zvonimir.“

- Neda se ne javlja u povijesnim vrelima već isključivo kao lik u književnom djelu Eugena Kumičića Kraljica Lepa ili propast kraljeva hrvatske krvi. Ova rečenica prisutna je u članku od 24. lipnja 2003.,dakle punih deset godina!

Članak: Višeslav[10]

* „S obzirom da je krstionica vjerojatno nađena u Ninu, moguće je da je bio knez u Primorskoj Hrvatskoj, ili pak u unutrašnjosti, na području Panonske Hrvatske.“

Članak: Mislav[11]

* „Još boljom organizacijom vojne snage na kopnu i na moru, knez Mislav sve je više jačao hrvatsku kneževinu. Uvijek je imao na raspolaganju velik broj pješaka i konjanika, koji su tada rabili lukove sa strjelicama, mačeve, koplja i drugo oružje. Na raspolaganju je imao i dobar broj brodova s odgovarajućom posadom mornara-ratnika.“
- O Mislavu znamo tek da je sklopio mir sa mletačkim duždem i dao izgraditi crkvu. O tome kako je izgledala njegova vojska ništa se ne zna. Ovo je bespotrebna generalizacija koja ništa ne objašnjava.

Članak: Domagoj[12]

* „Tadašnji hrvatsko-dubrovački pomorski savez prva je pouzdana veza Dubrovnika s kasnijom narodnom i državnom maticom.“

- Interpretacija proizlazi iz DAI i nema čvrste poveznice s Domagojem.

Članak: Muncimir[13]

* „Činjenica da se naziva knezom „pomoću Božjom“ upućuje na zaključak da ga nije postavio nijedan strani vladar, te je vladao samostalno, a ne kao vazal.“

- ovom logikom nameće se zaključak da su svi Habsburgovci na hrvatskom prijestolju dei gratia vladali i Jeruzalemom jer su nazivali kraljevima Jeruzalema.

Članak: Trpimir II.[14]

* „Bizantu više nije bila potrebna hrvatska pomoć kako bi se zaustavilo napredovanje Bugarske na zapad, stoga je prekinut savez, ali hrvatska vlast je unatoč tome ostala vidljiva u dalmatinskim gradovima.“

Članak: Stjepan II., hrvatski kralj[16]

* „Nakon povlačenja Stjepana II. u samostan, za njega se više nije čulo sve do Zvonimirove smrti 1089., kada ga je hrvatski narod doslovno izvukao iz samostana, te svečano okrunio za kralja.“
- Stjepan se jednostavno počinje javljati kao vladar nakon Zvonimirove smrti. O okolnostima koje su da dovele na vlast ne znamo ništa, tj. je li zbilja "izvučen", je li bio tek figura jedne frakcije itd. Također, nisam znao da je narod krunio kralja u to vrijeme. Zašto je onda Zvonimira okrunio papin izaslanik?

Članak: Srednjovjekovna hrvatska država[17]

* „Knez Iljko (876. – 878.), sin kneza Domagoja, počinje se polako oslobađati utjecaja Franaka, koristeći unutarnji sukob Karolinga s Italijom. Pod njegovim vodstvom, Hrvati su napali 876. godine Karlmanove gradove na zapadnoj istarskoj obali, otkuda ih je mletačka mornarica protjerala.“

- Nikakav vladar po imenu Iljko nije postojao.

* „Za njegove vladavine [Dmitra Zvonimira, op.a.], feudalni odnosi u Hrvatskoj su unaprijeđeni. Kao i u zapadnim europskim državama tog vremena, i u Hrvatskoj se uvode novi nazivi comes i baron za župane i dvorske dostojanstvenike, a vlastelin za plemiće.“
- Ovo o uvođenju titula je netočno. Bilo bi zanimljivo vidjeti autorovo objašnjenje npr. zašto se titula comes javlja u ispravama Petra Krešimira IV. (jednom 1066. i dva puta 1069, vidi Diplomatički zbornik, sv. I, str.  102, 113, 114), iako ju je navodno tek Zvonimir "uveo" po uzoru na zapadne europske države. U Zvonimirovim ispravama, tek se jednom (1075.) nabrajaju nostrum comitum et baronum, vidi Diplomatički zbornik, sv. I, str. 142.

Članak: Petar Crni[18]

* "Od ostataka crkve sačuvao nam se njegov epitaf, koji nam i donosi vijest o sukobu latinaške i glagoljaške stranke."

- Tekst epitafa se spominje nikakav sukob stranaka. Tko ne vjeruje, neka vidi npr. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=150923. Uostalom, sukob glagoljaša i latinaša krajem 11. stoljeća moderna historiografija smatra promašenom interpretacijom burnih događaja oko naslijeđivanja hrvatskog prijestolja.

Članak: Hrvatsko kraljevstvo

* "Seljaci su bili dužni plaćati porez državi"

* "Obrtnici su se udruživali u cehove koji su obuhvaćali sve obrtnike iste struke (ceh kovača, zlatara, postolara, krojača...)."

- Ovaj članak se bavi ranim srednjim vijekom. Gdje su njegovi autori pronašli cehove u Hrvatskoj tog vremena, ostaje upitno. Također, odakle podaci o plaćanju poreza. O porezima manje-više možemo nagađati tek u vezi sukoba Zvonimirovog ujaka i Petra Crnog. No i to je klimavo. Nadalje, ako je autor želio neto napisati o životu seljaka zašto nije konzultirao npr. Supetarski kartular.

* "Više plemstvo je imalo velike posjede, bilo je bogato i uglavnom je besposličarilo."

* "Zbog svega toga, a i zbog sklonosti starohrvatskoj narodnoj kulturi, Tomislav ide u velikane naše povijesti."

- Zanimljiv zaključak za vladara u čije vrijeme se održavaju crkveni sabori na kojima se raspravlja o problemu "Metodove doktrine".

Smatram da poseban zaključak nakon svega ovog nije potreban. Samo vas molim da razmislite kad posežete za informacijama na Internetu. Nemojte se zavarati riječima slobodan, nezavisan, enciklopedija, ovo ili ono u nazivima tih stranica. Također, pročitajte i nešto poput ove knjige: http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/plitko-sto-internet-cini-nasem-mozgu.

---

[1] Vidi popis literature za kolegij "Politika i propaganda u 20. stoljeću" na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, http://www.isvu.hr/javno/hr/vu130/nasprog/2007/pred36784.shtml,  pristup ostvaren 9.9.2013.

[2] http://hr.wikipedia.org/wiki/Svetoslav_Suronja, pristup ostvaren 9.9.2013.

[3] Foretić, Vinko, "Korčulanski kodeks 12. stoljeća i vijesti iz doba hrvatske narodne dinastije u njemu", Starine 46 (1956), str. 23-44.

[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Kre%C5%A1imir_IV. , pristup ostvaren 9.9.2013.

[5] Zrinka Nikolić, Uvod u studij povijesti : historiografski praktikum, Zagreb: Leykam International, 2008., 11.

[6] Ibid, 17.

[7] http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Bitka_na_Dravi_925. , pristup ostvaren 9.9.2013.

[8] http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Dmitar_Zvonimir, pristup ostvaren 9.9.2013.

[9] Ibid.

[10] http://hr.wikipedia.org/wiki/Vi%C5%A1eslav, pristup ostvaren 9.9.2013.

[11] http://hr.wikipedia.org/wiki/Mislav, pristup ostvaren 9.9.2013.

[12] http://hr.wikipedia.org/wiki/Domagoj, pristup ostvaren 9.9.2013.

[13] http://hr.wikipedia.org/wiki/Muncimir, pristup ostvaren 9.9.2013.

[14] http://hr.wikipedia.org/wiki/Trpimir_II. , pristup ostvaren 9.9.2013.

[15] http://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_I.,_kralj_Hrvatske, pristup ostvaren 9.9.2013.

[16] http://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_II.,_hrvatski_kralj, pristup ostvaren 9.9.2013.

[17] http://hr.wikipedia.org/wiki/Srednjovjekovna_hrvatska_dr%C5%BEava, pristup ostvaren 9.9.2013.

[18] http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Crni, pristup ostvaren 9.9.2013.