Kako je Dante uopće došao u pakao?

Odgovor nudi Tom Gauld!

Qual è colui che forse di Croazia
viene a veder la Veronica nostra
che per l'antica fame non sen sazia,
ma dice nel penser, fin che si mostra
"Segnor mio, Gesù Cristo, Dio verace,
or fu sì fatta la sembienza vostra?"
(Paradiso XXXI, 103-108)

Besplatne knjige #1

Za one koji ne znaju, nekoliko posve besplatnih knjiga o temama iz bizantske povijesti dostupno je na stranicama Dumbarton Oaks.

Još malo o plagijatima općenito

Na webu postoji sjajna stranica Copy, Shake and Paste posvećena borbi protiv plagijata. Kako pojedina društva postaju svjesnija činjenice da plagijati postoje i još pritom uspiju ojačati svijest da se protiv njih treba boriti, tako se sve više raspravlja o načinima borbe. Najčešće se spominje upotreba specijaliziranog softwarea (napudbine). Iako je to koristan način borbe protiv plagijata, opet na neki način predstavlja pranje ruku. Naime, o plagijatima je često nezgodno govoriti zbog reakcija plagijatora (pogotovo ako je na položaju) ili šire javnosti koja možda ne shvaća o čemu se tu točno radi. Dakle, često postoji nekakav strah. Korištenjem "napudbine", borba protiv plagijata postaje apstraktna i gubi lice - računala su hladna i bez emocija, pa valjda i objektivna, zar ne? Također, iza računala se lako sakriti, pogotovo kada se nekoga optužuje za plagijat kojeg nema. Uvijek se može izvući argument: "Računalo je tako reklo i ja sam vjerovao što kaže".

Međutim, u borbi protiv plagijata čovjek treba igrati glavnu ulogu. On se mora postaviti na ne uvijek zahvalnu poziciju onoga koji "cinka". Nužnost takvog postavljanja stvari je očigledna. Postoje perfidni načini plagiranja koje računalo ne može prepoznati jer umjetna inteligencija još uvijek nije na toj razini. O tome ponešto piše i autorica bloga Copy, Shake and Paste u ovom postu iz kojeg donosim dio.

As I have often said (but apparently not everyone has heard it): Software can't find plagiarism. It can indicate copies that have to be hand-checked by teachers who understand how to interpret the findings. There are far too many false positives (plagiarism announced where there is none) and false negatives (not finding plagiarism that is there) for the software to be of general use. Plagiarism is a social problem and we can't solve it by throwing software at the problem. 

Još malo o plagijatima u Hrvatskoj

Tijekom prve godine diplomskog studija srednjega vijeka uzeo sam kao izborni predmet kolegij Opća povijest književnosti 1: Teorijska recepcija srednjovjekovlja koji je na Odsjeku za komparativnu književnost držala Andrea Zlatar. O svojim iskustvima s tog kolegija mogu napisati samo da su sjajna. Pružen nam je uvid u neke aspekte srednjovjekovne kulture i života o kojima smo teško mogli nešto više saznati na matičnom odsjeku. Naravno, nekih preklapanja je bilo (npr. Peter Brown o kojem sam s kolegom držao izlaganje kod prof. Zlatar redovit je gost u syllabusima na studiju medievistike), no (metodološki itd.) pristup autoru i djelu često je vrlo različit.

U međuvremenu, ja sam diplomirao, živim od programiranja te tu i tamo nešto objavimu "struci". Prof. Zlatar je u tom razdoblju postala ministrica kulture. Moram priznati da me taj potez razveselio jer sam smatrao da može donijeti neke pozitivne promjene. Nažalost, vrijeme je pokazalo suprotno, popraćeno propriličnim brojem afera i aferica. Zadnja afera koja je iskrsnula tiče se plagijata u doktorskom radu pod mentorstvom prof. Zlatar. Koliko mogu vidjeti iz nekih dijelova spornih radova, plagijat je očigledan.

U svemu ovom osjećam dašak ironije. Večernji list odjednom strašno brine o etičnosti u pisanju tekstova. No gdje je ta briga bila kad je jedan novinar i kolumnist Večernjeg lista plagirao tuđe radove, a sam Večernji list je rado objavio knjigu koja je nastala na temelju takvog načina rada? Aha, to nije bio znanstveni rad, stalno zaboravljam taj izgovor...

Reti Medievali et alia

Reti Medievali je sjajan talijanski portal koji okuplja stručnjake specijalizirane za srednji vijek. Najkorisnijim  se dijelovima portala čine dio s besplatnim e-knjigama te jednako besplatnim časopisom.

Poslijediplomski doktorski studij srednjega vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (uf!) također ima svoju web stranicu. Tko je nije vidio može je naći na ovoj adresi. Svakako je zanimljivo pogledati kojim se temama bave kolege doktorandi.

S obzirom da je veća vjerojatnost da će medievistima (koji se bave ranim srednjim vijekom) budućnost donijeti nova arheološka otkrića, a ne rukopise ili "rukopise" (gdje si sada, Dominiče Mandiće, da s tobom zapjevam i ovu dušu da ti još jednom dam), zanimljivo je pogledati što možemo očekivati od razvoja arheologije. Očito će glavni hit biti 3D vizualizacija, barem tako tvrdi autor ovog članka. Pih, otkrivanje tople vode, rekli bi neki. Istina, takve stvari su zapravo već dobrim dijelom prisutne, čak i u Hrvatskoj. Dovoljno je sjetiti se one efektne animacije iz dokumentarca o hrvatskim kraljevima kojom je crkva Sv. Spasa posložena kao da se radi o lego kockicama. No glavna je baza da takve stvari (3D vizualizaciju) možete raditi iz papuča. Barem tako tvrdi autor ovog članka.